Home / Projekt Jural

Projekt Jural

Projekt se sastoji od gradnje šest vila građevinske površine od cca 5500 m2 sukladno arhitektonsko-urbanističkoj studiji

Lictor u suradnji sa projektantom MR2 arhitektonski studio d.o.o

1 2 3 4 5

Lictor d.o.o. je nositelj i investitor ovog projekta u suradnji sa projektantom MR2 arhitektonski studio d.o.o.

Projekt se sastoji od gradnje šest vila građevinske površine od cca 5500 m2 sukladno arhitektonsko-urbanističkoj studiji izrađenoj od strane MR2 arhitektonskog studia d.o.o ( projektanti Miroslav Rajić, dipl.ing.arh., Marin Račić, ovl.arh., Robert Keček, dipl.ing.arh.)

Građevinska parcela smještena je zapadno od mirnog naselja Jural, općine Kanfanar (središnja Istra), pod katastarskom česticom k.č. 4187/1, k.o. Mrgani –Jural. Površina parcele iznosi 5463 m2. Na parceli nema izgrađenih objekata, teren je u blagom padu prema jugoistok-sjeverozapad, uz ponešto visokog zelenila te bez hortikulturno uređenih površina.

Od komunalne infrastrukture u mjestu Jural postoji odvodnja, elektorenergetski, vodovod i telefonski kabel. Cestovna udaljenost od Jurala do grada Rovinja iznosi 26,70 km te do Vrsara 17,29 km. Prometna povezanost je odlična zbog blizine Istarskog ipsilona.

Građevinska čestica nepravilnog je trapezoidnog tlocrtnog oblika i proteže se u smjeru istok-zapad. Kolni i pješački pristup parceli je s zapada. Građevinsko zemljište podijeljeno je na 6 građevinskih čestica od kojih svaka iznosi cca 950 m2. Izgrađena je i pristupna cesta. Zemljište je smješteno na vrhu brežuljka i svojom kraćom zapadnom međom orijentirana je ka Limskom kanalu.

Više o projektu

 

Karakteristična istarska hiža građena je od kamena, fugiranih zidova i krovova prekrivenih kamenim pločama ili crijepom kanalicom. S prednje fasade na kuću nadozidan je 'baladur' ( predprostor kojim se ulazi u stambeni dio kuće. Ovaj arhitektonski element je u naravi otvoreni vanjski hodnik ili terasa sa stubištem. U najvećoj prostoriji, KONOBI nalazi se otvoreno OGNJIŠĆE, duša stare hiže. Kuća je opasana zidom koji se naziva FORTICA. Ladanjski sklopovi se sastoje od Palače kao stambenog dijela za vlastelu, stambenog dijela za koloniste i poslugu te gospodarskih objekata. Njihov bitan dio je i vrt, DVOR. Palače se nalaze u uređenom, kultiviranom krajobrazu koji oblikuje cjelinu , odnosno kultiviranu pokrajinu. Sadrže sve elemente ruralne arhitekture, a u organizaciji prostora slijede generativni pristup adicijom sličnih elemenata. Stambene jedinice koncentrirane su oko 'dvora'.

 

Uvažavajući tradicionalne parametre ovakav projekt suptilno, suvremenim jezikom i tradicionalnim materijalom interpretira revitalizaciju istarskog autohtonog prostora i same istarske ladanjske palače.

U urbanističkom smislu osnovni parametar planiranja naselja jest sadržan u različitosti. Gotovo organskom , nepravilnom adicijom elemenata ladanjske vile su integrirane u postojeći krajobraz, a slika naselja tvori pitoresknu ruralnu strukturu. Priroda i lokacija , kao i tradicija postaju osnovni nositelji strukturiranja urbanizma. Različitost na ovaj način tvori generičke oblike koji proizlaze u prvom redu iz lokaliteta. Na ovaj način naselje, ne samo da zadržava dojam tradicionalnog istarskog zaseoka, ono to u užem smislu i postaje bez obzira na visokotehnološku infrastrukturu i datosti suvremenih ekološko energetskih zahtjeva. Urbana matrica je potpuno uklopljena u okoliš.

 

Slijedeći povijesne primjere istarskog, kao i mediteranskog ljetnikovca i palače odabrani tipološki model naših ladanjskih vila je atrijski. Adicijom stambenih volumena oko 'konobe' (tj. dnevnog boravka ) s 'ognjišćem' u centru (otvorenim kaminom) formiran je niz atrija gradiranih od 'baladura' do 'dvora'. Čitavo prizemlje ladanjskih vila podređeno je neposrednom kontaktu s prirodom, a granica unutarnjeg i vanjskog prostora je minorizirana i preklopljena, gotovo magličasta. Na ovaj način atriji postaju dodatne prostorije na otvorenom s naglaskom na potpunu intimu življenja. Vila je prizemljem introvertirana i podređena životu u koliziji s prirodom. U oblikovnom smislu ladanjske vile svojim volumenima tvore prostornu spiralu, tako da se prizemni , introvertirani prostor u neprekinutom toku proteže stubištem na krovnu terasu kao ekstenziju samog krajobraza.

 

 

Prostori gornje etaže međusobno komuniciraju, a vanjski prostori postaju prostor različitog karaktera, prostori vizualne interakcije i socijalizacije unutar naselja. Kao krajnja točka prostorne spirale u razvoju interijerskog prostora jest sekundarni dnevni boravak. To je prostor podređen pogledu na Limski kanal i zalasku sunca. Katni volumeni su na ovaj način disponirani kao oblikovno obilježje čitavog naselja orijentirano na nesmetani zapadni pogled . Unutarnji prostor na ovaj način postaje galerijski, dvoetažan. Pogled na more i zalazak sunca je temeljni generator usmjerenosti i atraktivnosti komunikacije naselja s krajobrazom.

Prostorna organizacija kuće u skladu je sa životom integriranim u prirodu, a u svojem mjerilu i partikularna kuća i naselje poprimaju konturu karakterističnog istarskog grada.